VRIJEME JEFTINOG NOVCA BLIŽI SE KRAJU Stigao izračun: Evo za koliko bi vam mogle skočiti rate kredita

Vrijeme jeftinog novca bliži se kraju; američki FED planira ubrzati podizanje ključnih kamata sa sadašnjih 0,75 na dva posto do kraja ove godine, a njegovim će stopama i Europa, gdje će cijene novca također porasti. Možda ne tako brzo kao u SAD-u, ali će uzletjeti iz plićaka, piše Slobodna Dalmacija.

Već ovog tjedna bi američka središnja banka – FED trebala podići kamate za 0,25 postotnih bodova, koliko ih je već povećala krajem prošle godine. Premda Europska središnja banka, čija je ključna kamata na nuli, ne kani ove godine podizati kamate, dogodine će se to vjerojatno početi događati.

Kako će se to podizanje cijena novca odraziti na Hrvatsku, ovisi i o njoj samoj: provede li reforme i konsolidira javne financije, onda bi joj premija rizika mogla pasti, pa kamate ne bi trebale znatno rasti, no ne dogodi li se to, kamate će rasti.

Kažu nam to ekonomisti, upozoravajući da smo protekle dvije godine opet izgubili na politiku umjesto na sređivanje javnih financija.

Gospodarstvu i građanima koji imaju promjenjive kamate, privezane uz Euribor, europsku referentnu kamatnu stopu, koja je trenutno na negativnih 0,24 posto, kamata na kredite porast će koliko i ta europska referentna kamatna stopa. Primjerice, početkom 2008. šestomjesečni Euribor je bio 4,7 posto, početkom 2009. bio je 2,9 posto, da bi potom tonuo sve dublje i dublje. Prošlu godinu Euribor je počeo s minusom od 0,04 posto, a ovu s minusom od 0,22 posto…

Grube računice

Građani koji otplaćuju stambeni kredit vezan uz valutnu klauzulu u eurima s fiksnim kamatama nemaju od čega strahovati, no oni s promjenjivim kamatama koje su privezane uz Euribor imaju razloga za bojazan.

Tko sada ima promjenjivih 4,10 posto kamata na stambeni kredit od 70.000 eura na rok otplate od 20 godina, trenutačno otplaćuje 425 eura rate, ili 3157 kuna, a ako Euribor bude 0,50 posto, kamata će im biti 4,85 posto, a mjesečna rata će im krešiti na 456 eura, ili 3387 kuna.

Ako Euribor bude jedan posto, onda će i kamata iznositi 5,35 posto, što znači mjesečnu ratu od 475,61 euro, ili 3532 kune, odnosno 375 kuna više no trenutačno.

Dva posto Euribora znači ratu od 515,74 eura, ili 3830 kuna, što je 673 kune više nego danas, a tri posto Euribora naš kredit od 70.000 eura poskupljuje na 557,50 eura, ili na 4140 kuna mjesečno, a to je skok od gotovo tisuću kuna, odnosno točno 983 kune, u odnosu na današnje razine.

Hoće li se ove procjene i grube računice obistiniti, pitanje je za Nostradamusa. Šanse su, ako je vjerovati analitičarima, pola-pola.

– U zadnjih desetak godina kamatne stope su bile iznimno niske, kamate u razvijenom dijelu svijeta su među najnižima u proteklih sto godina. Prosječne kamatne stope s početka prošlog stoljeća bile su oko tri posto na kredite i 1,5 posto na štednju, tako da možemo reći da se vraćamo prema tim razinama. Kako Europa ide k stvaranju bankarske unije kojom bi se nastojali nivelirati uvjeti financiranja, a planira također i veliki projekt Fonda osiguranja depozita za razini EU-a, za očekivati je da će kamatni i tržišni rizici biti niži. Očekujem umjereni rast kamatnih stopa u idućem razdoblju od pet do 10 godina. Visokozadužene zemlje kakva je i Hrvatska osjetit će to snažnije – ističe analitičar dr. Damir Novotny.

Ističe da trebamo računati i na visoku premiju rizika koja je sadržana u maržama na kamate, koja bi se trebala smanjivati ako Vlada odradi svoj posao oko sređivanja javnih financija i reformi.

Bez reformi – još gore

Krediti s promjenjivim kamatama vezanim uz Euribor će poskupjeti, no pitanje je hoće li to biti malo ili mnogo. Ako državni sektor ne pogorša stvari i Vlada odradi posao, onda će te premije padati, pa kamate neće rasti značajnije. Pretpostavka za to je da Vlada odradi posao restrukturiranja javnih financija, da se ne zadužuje bjesomučno… Ako se to ne dogoditi, jer država inače nije sklona velikim reformama, a rekao bih da su šanse za to pola-pola, onda neće padati ni premije rizika. Već ćemo u 2018. vidjeti u kojem ćemo smjeru ići – ističe ovaj ekonomist.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, objašnjava da nova američka administracija zaziva veću državnu potrošnju u uvjetima kada je tamošnje tržište rada blizu pune zaposlenosti, čime se javlja pritisak na rast plaća. Najavljuje se i porezna reforma koja bi trebala stimulirati domaću potrošnju, pa su stoga pojačana očekivanja da će FED morati biti brži s podizanjem kamatnih stopa.

– U Europi se za sada ne govori o povećanju kamata, krajem godine možemo očekivati naznake izlazne strategije za nekonvencionalne mjere monetarne politike. Tržište je ušlo u drukčiju fazu, svi se pripremaju na veće kamate na globalnoj razini. Za Hrvatsku je važno da ćemo u budućnosti biti fokusiraniji na zaduživanje na europskom tržištu, a ne na američkome. Mi smo 2015. i 2016. trebali potrošiti na duboke strukturne reforme u uvjetima povoljnog međunarodnog okruženja, a potrošili smo ih na politiku i izbore. Vrlo vjerojatno je ova godina posljednja s takvim povoljnim okružjem za provođenje složenih mjera za smanjivanje ranjivosti javnih financija i za povećanje rasta BDP-a. To bi se trebalo dogoditi nakon izbora – navodi Šantić i konstatira da ponašanje FED-a usmjerava globalno tržište. A to znači, dodali bismo, da sve miriše na kraj ere jeftinog novca, piše Slobodna Dalmacija.

Odgovori